Sukošan je općina smještena u prostranom zaljevu Zlatna luka, 12km od Zadra. Prostrano je i mirno mjesto dugih obala i brojnih intimnih uvala te čistoga, bistroga mora obrubljenog otocima što se protežu u Nacionalni park Kornate.

U Sukošanu se nalaze velika marina Dalmacija (najveća marina na hrvatskom dijelu jadranske obale), prirodni kompleks Tustica, mala kampirališta, povijesna zdanja, maslinici i vinogradi, kao i gostoljubljivi ljudi te tradicija. Odlikuje se brojnim plažama kao što su pješčana plaža Dječji raj te plaže Zlatna luka i Makarska.

Mjesto isprepleću tradicionalne uske ulice i šetnice. Unutar mjesta nalazi se velik broj restorana i tradicionalnih konoba u kojima se može osjetiti pravi dalmatinski ugođaj.

U blizini Sukošana nalazi se više nacionalnih parkova i parkova prirode. Udaljenost do nacionalnih parkova: Kornati ➪ 11 km, Krka ➪ 60 km, Paklenica ➪ 50 km.
Udaljenost do parkova prirode: Telašćica ➪ 9 km, Vransko jezero ➪ 22 km, Velebit ➪ 50 km.
Udaljenost Sukošana od drugih centara: Zadar ➪ 12 km, Biograd na Moru ➪ 10 km, Zračna luka Zemunik ➪ 13 km.

Geoprometni položaj Sukošana je izvanredan. Ima izravnu povezanost sa autocestom A1, a kroz središte mjesta Sukošan prolazi državna cesta D8 (“Jadranska magistrala“ ili “Jadranska turistička cesta”).

Više o aktivnostima i znamenitostima u Sukošanu možete pročitati na stranici Turističke zajednice Sukošan
(https://www.sukosan.hr/hr/vodic/aktivni-turizam,
https://www.sukosan.hr/hr/kalendar-dogadjanja,
https://www.sukosan.hr/hr/vodic/plaze )


Znamenitosti

Znamenitosti

Znamenitosti


Sukošan je općina smještena u prostranom zaljevu Zlatna luka, 12km od Zadra. Prostrano je i mirno mjesto dugih obala i brojnih intimnih uvala te čistoga, bistroga mora obrubljenog otocima što se protežu u Nacionalni park Kornate.

U Sukošanu se nalaze velika marina Dalmacija (najveća marina na hrvatskom dijelu jadranske obale), prirodni kompleks Tustica, mala kampirališta, povijesna zdanja, maslinici i vinogradi, kao i gostoljubljivi ljudi te tradicija. Odlikuje se brojnim plažama kao što su pješčana plaža Dječji raj te plaže Zlatna luka i Mala Makarska.

Mjesto isprepleću tradicionalne uske ulice i šetnjice. Unutar mjesta nalazi se velik broj restorana i tradicionalnih konoba u kojima se može osjetiti pravi dalmatinski ugođaj.

U blizini Sukošana nalazi se više nacionalnih parkova i parkova prirode.
Udaljenost do nacionalnih parkova: Kornati ➪ 11 km, Krka ➪ 60 km, Paklenica ➪ 50 km.
Udaljenost do parkova prirode: Telašćica ➪ 9 km, Vransko jezero ➪ 22 km, Velebit ➪ 50 km.
Udaljenost Sukošana od drugih centara: Zadar ➪ 12 km, Biograd na Moru ➪ 10 km, Zračna luka Zemunik ➪ 13 km.

Geoprometni položaj Sukošana je izvanredan. Ima izravnu povezanost sa autocestom A1, a kroz središte mjesta Sukošan prolazi državna cesta D8 (“Jadranska magistrala“ ili “Jadranska turistička cesta”).

Više o aktivnostima i znamenitostima u Sukošanu možete pročitati na stranici Turističke zajednice Sukošan (https://www.sukosan.hr/hr/vodic/aktivni-turizam, https://www.sukosan.hr/hr/kalendar-dogadjanja, https://www.sukosan.hr/hr/vodic/plaze )



Sukošan je općina smještena u prostranom zaljevu Zlatna luka, 12km od Zadra. Prostrano je i mirno mjesto dugih obala i brojnih intimnih uvala te čistoga, bistroga mora obrubljenog otocima što se protežu u Nacionalni park Kornate.

U Sukošanu se nalaze velika marina Dalmacija (najveća marina na hrvatskom dijelu jadranske obale), prirodni kompleks Tustica, mala kampirališta, povijesna zdanja, maslinici i vinogradi, kao i gostoljubljivi ljudi te tradicija. Odlikuje se brojnim plažama kao što su pješčana plaža Dječji raj te plaže Zlatna luka i Makarska.

Mjesto isprepleću tradicionalne uske ulice i šetnice. Unutar mjesta nalazi se velik broj restorana i tradicionalnih konoba u kojima se može osjetiti pravi dalmatinski ugođaj.

U blizini Sukošana nalazi se više nacionalnih parkova i parkova prirode. Udaljenost do nacionalnih parkova: Kornati ➪ 11 km, Krka ➪ 60 km, Paklenica ➪ 50 km.
Udaljenost do parkova prirode: Telašćica ➪ 9 km, Vransko jezero ➪ 22 km, Velebit ➪ 50 km.
Udaljenost Sukošana od drugih centara: Zadar ➪ 12 km, Biograd na Moru ➪ 10 km, Zračna luka Zemunik ➪ 13 km.

Geoprometni položaj Sukošana je izvanredan. Ima izravnu povezanost sa autocestom A1, a kroz središte mjesta Sukošan prolazi državna cesta D8 (“Jadranska magistrala“ ili “Jadranska turistička cesta”).

Više o aktivnostima i znamenitostima u Sukošanu možete pročitati na stranici Turističke zajednice Sukošan
(https://www.sukosan.hr/hr/vodic/aktivni-turizam,
https://www.sukosan.hr/hr/kalendar-dogadjanja,
https://www.sukosan.hr/hr/vodic/plaze )


Gornja vrata


Gornja vrata su nekada služila kao glavni ulaz i izlaz iz utvrđenog Sukošana. Danas su to prepoznatljivi ostaci obrambenih zidina koje su izgradile mletačke vlasti između 1468. i 1470. godine, s ciljem zaštite naselja i njegovih stanovnika.

Grb Zmajevića


Na zgradi poznatoj kao "Biskupija", koja je danas nažalost u lošem stanju, nasuprot palače Palac, i dalje se nalazi prekrasan primjer hrvatske heraldike – kameni grb zadarskog nadbiskupa Vicka Zmajevića.

Croatian

Crkva svetog Martina


Ako u Sukošan dolazite autoputom, na brežuljku iznad vinograda i maslinika primijetit ćete Crkvu svetog Martina. Nekada je to bila župna crkva srednjovjekovnog sela Prljane, a nekadašnje groblje prostiralo se oko nje. Smještena na području zvanom Kaštelina, ova romanička građevina prvi se put spominje 1387. godine. Kroz stoljeća, svjedočila je burnim vremenima pa je više puta bila potpuno srušena – posljednji put 1991. godine, tijekom Domovinskog rata. Uvjereni da ih je sveti Martin čuvao u tim teškim danima, mještani i branitelji odlučili su je obnoviti. Crkva je ponovno posvećena 11. studenoga 2005., na blagdan sv. Martina. Tijekom obnove provedena su i arheološka istraživanja, pri čemu je otkriveno pet grobova. Godine 2016., obitelj Ante Dijana darovala je crkvi kip svetog Martina. Na blagdan svetog Martina, 11. studenoga, u crkvici se svake godine održava sveta misa.

Crkvica Gospe od Milosrđa


Crkvica Gospe od Milosrđa smještena je u srcu starog sela, nasuprot Gornjih vrata, na trgu koji nosi isto ime. Podignuta je 1650. godine, za vrijeme Kandijskog rata i epidemije kuge, te je posvećena Blaženoj Djevici Mariji kao izraz zahvalnosti što je Sukošan bio pošteđen tadašnje pošasti. Ova mala crkva svjedoči o dubokoj i dugotrajnoj pobožnosti Sukošanaca prema Djevici Mariji, koju su doživljavali kao svoju zaštitnicu u najtežim vremenima.

Na pročelju su vidljivi otvori za puškarnice, što ukazuje na njezinu dodatnu ulogu obrambene građevine, smještene tik uz ulaz u selo. Posebno zanimljiv detalj čine dovratnici – dva predromanička arhitrava s reljefima iz 9. i 10. stoljeća, za koje se sa sigurnošću pretpostavlja da potječu iz starije crkve svetog Kasijana.

Nekada se oko crkve nalazilo i mjesno groblje.

Crkvica Gospe od Milosrđa


Crkvica Gospe od Milosrđa smještena je u srcu starog sela, nasuprot Gornjih vrata, na trgu koji nosi isto ime. Podignuta je 1650. godine, za vrijeme Kandijskog rata i epidemije kuge, te je posvećena Blaženoj Djevici Mariji kao izraz zahvalnosti što je Sukošan bio pošteđen tadašnje pošasti. Ova mala crkva svjedoči o dubokoj i dugotrajnoj pobožnosti Sukošanaca prema Djevici Mariji, koju su doživljavali kao svoju zaštitnicu u najtežim vremenima.

Na pročelju su vidljivi otvori za puškarnice, što ukazuje na njezinu dodatnu ulogu obrambene građevine, smještene tik uz ulaz u selo. Posebno zanimljiv detalj čine dovratnici – dva predromanička arhitrava s reljefima iz 9. i 10. stoljeća, za koje se sa sigurnošću pretpostavlja da potječu iz starije crkve svetog Kasijana.

Nekada se oko crkve nalazilo i mjesno groblje.

Crkvica Gospe od Milosrđa


Crkvica Gospe od Milosrđa smještena je u srcu starog sela, na trgu koji nosi isto ime, nasuprot Gornjih vrata. Podignuta je 1650. godine, za vrijeme Kandijskog rata i epidemije kuge, te je posvećena Blaženoj Djevici Mariji kao izraz zahvalnosti što je Sukošan bio pošteđen tadašnje pošasti. Ova mala crkva svjedoči o dubokoj i dugotrajnoj pobožnosti Sukošanaca prema Djevici Mariji, koju su doživljavali kao svoju zaštitnicu u najtežim vremenima.

Na pročelju su vidljivi otvori za puškarnice, što ukazuje na njezinu dodatnu ulogu obrambene građevine, smještene tik uz ulaz u selo. Posebno zanimljiv detalj čine dovratnici – dva predromanička arhitrava s reljefima iz 9. i 10. stoljeća, za koje se sa sigurnošću pretpostavlja da potječu iz starije crkve svetog Kasijana.

Ostaci Nadbiskupskog ljetnikovca - Palac


O ljepoti sukošanske uvale i njenoj blagoj klimi najbolje svjedoče ostaci nadbiskupskog ljetnikovca poznatog kao Palac. Izgrađen krajem 15. stoljeća na umjetnom otočiću usred uvale, služio je kao ljetna rezidencija crkvenih velikodostojnika iz Zadra. Iako su danas vidljivi samo njegovi skromni ostaci, oni i dalje odražavaju nekadašnju velebnost ove građevine. Ljetnikovac je dao sagraditi zadarski nadbiskup Matheo Valaresso 1470. godine, a radilo se o palači na kat pravokutnog tlocrta i impresivnih dimenzija.